Tko i kako donosi opći akt o jednostavnoj nabavi?

Što provjeriti prije donošenja općeg akta o jednostavnoj nabavi?

Provjerite statut ili osnivački akt i utvrdite tko je odgovorno tijelo. Zakon o javnoj nabavi ne propisuje izrijekom tko unutar naručitelja donosi opći akt. To ovisi o obliku naručitelja i o tome kako je u njegovoj organizaciji uređeno pitanje odgovornosti, a odgovor se najčešće nalazi upravo u statutu ili drugom osnivačkom aktu.

Tako primjerice, za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Visoki upravni sud Republike Hrvatske zauzeo je jasan stav: opći akt donosi predstavničko tijelo, a ne izvršna vlast. Izdvajamo dvije presude:

(…) donošenje općih akata u nadležnosti je predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a ne tijela izvršne vlasti. Presuda VUS-a, posl. br. Usoz-148/20-15 od 24. listopada 2022. (NN, br. 139/22)

Posebno je važno da je Sud potvrdio kako nije riječ o internom aktu:

(…) nije osnovan navod da je riječ o aktu internog karaktera (…) ima obilježja eksternog opće normativnog akta, odnosno apstraktni i generalni pravni učinak. Presuda VUS-a, posl. br. Usoz-272/2023-6 od 29. travnja 2024. (NN, br. 63/24).

Opći akt o jednostavnoj nabavi, prema navedenoj presudi, nije interni akt jer uređuje uvjete pod kojima različiti gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupcima, pa ima vanjski, opće normativni učinak i podliježe ocjeni zakonitosti.

Člankom 11. stavkom 1. ZPPI-ja određeno je kako su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata, odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta, odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana  te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.

Tijela javne vlasti dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa.

Po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga tijelo javne vlasti dužno je izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću, odnosno internetskoj stranici izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Izvješće o savjetovanju s javnošću nositelj izrade nacrta obvezno dostavlja tijelu koje usvaja ili donosi propis, opći akt ili dokument.

Tijela javne vlasti dužna su donijeti i na svojoj internetskoj stranici objaviti plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. O izmjenama plana savjetovanja tijelo javne vlasti dužno je istim putem izvijestiti javnost.

Nakon provedenog savjetovanja dokumentaciju koja nastaje u postupku savjetovanja s javnošću, bilo u elektroničkom obliku bilo na papiru, tijelo javne vlasti dužno je čuvati u skladu s propisima o arhivskom gradivu.

Obveza savjetovanja s javnošću proizlazi iz članka 11. ZPPI-ja. Molimo provjerite spadate li u krug tijela koja moraju provesti savjetovanje pri donošenju ili izmjeni općeg akta. Ako jeste, savjetovanje u pravilu traje 30 dana, a nacrt akta s obrazloženjem objavljuje se javno: tijela državne uprave to čine putem središnjeg državnog portala e-Savjetovanja, a ostala tijela na vlastitoj mrežnoj stranici ili nadležnom portalu.

Izmjene ZJN-a stupile su na snagu 16. svibnja 2026., a rok za usklađenje općih akata je tri mjeseca (pojedine odredbe o jednostavnoj nabavi primjenjuju se od 1. rujna 2026.). Zbog toga donošenje, savjetovanje i objavljivanje usklađenog akta treba isplanirati na vrijeme – savjetovanje od 30 dana, izrada izvješća o savjetovanju i sjednica predstavničkog tijela traže svoje vrijeme, pa stoga krenite s izmjenama na vrijeme.

Povjerenik za informiranje, dana 25. studenog 2025. donio je Smjernice o provedbi savjetovanja s javnošću – primjena članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama  (NN, br. 25/13, 85/15 i 69/22) koje su dostupne OVDJE.

Što novi opći akt o jednostavnoj nabavi treba urediti?

Opći akt prije svega treba uskladiti s odredbama izmjena i dopuna ZJN-a koje su stupile na snagu. No, uz obvezno pravno usklađenje, potrebno je razmisliti i o organizaciji samog sustava. Opseg posla u jednostavnoj nabavi znatno raste, veći su pragovi, uvodi se pravna zaštita, više vrsta postupaka i obveza objava različitih postupaka jednostavne nabave u EOJN-u RH. Zbog toga je potrebno preispitati i interni ustroj jednostavne nabave, kako bi sustav bio učinkovit i ekonomičan.

Ukratko – što je potrebno napraviti

Provjerite tko u Vašem sustavu donosi opće akt, jeste li obveznik ZPPI-ja (čl. 5.) i jeste li obvezni provesti e-savjetovanje (čl. 11.). Uskladite opći akt s izmjenama ZJN-a, a uz pravnu stranu razmislite i o organizacijskoj, kako učinkovito posložiti sustav jednostavne nabave s obzirom na veći obujam posla.

I svakako vodite računa o onome što je itekako važno – krenite na vrijeme.